Site Loader

Depresivni poremećaji najraširenija su vrsta psihičkih poremećaja u svijetu, a procjenjuje se da od njih boluje oko 4,4% svjetske1 te oko 5% hrvatske populacije2. Depresija ne utječe samo na kvalitetu života osoba suočenih s tim poremećajem, već i na kvalitetu života njihovih bližnjih. Neki su od simptoma depresije povučenost u sebe, manjak energije te sniženo raspoloženje koji su usko povezani s kvalitetom odnosa s drugima. Na primjer, osoba s depresivnim poremećajem može osjećati manjak motivacije za sudjelovanjem u prethodno ugodnim zajedničkim aktivnostima, a ponekad im već i samo ustajanje iz kreveta može predstavljati izazov. Manjak libida, smanjeno emocionalno otkrivanje i apatija mogu narušiti kvalitetu intimnog odnosa3.

Briga za depresivnog člana obitelji ili partnera može biti izazovna i iscrpljujuća, a put k oporavku karakteriziran je usponima i padovima. Iako im možemo pružati ljubav i podršku, ne možemo samostalno izliječiti njihovu depresiju. Najvažniji korak prema izlječenju jest motiviranost pojedinca za traženje profesionalne pomoći, a s obzirom na prirodu depresije, to je često izazovan pothvat. Stoga je važno osvijestiti da nitko nije odgovoran za njezin nastanak ili trajanje. Ipak, ono što možemo učiniti jest pružiti voljenoj osobi ljubav i podršku kakva joj je potrebna, a sljedeći postupci mogu u tome pomoći.

Komunikacija

Depresija je povezana s negativnom slikom pojedinaca o sebi, svijetu i budućnosti4. U razgovoru s voljenom osobom valja pripaziti na vlastitu reakciju na izjave takvog sadržaja kako im ta vjerovanja ne bismo potvrdili. Primjerice, možda dobronamjerno možemo reći Pokušaj stvari gledati malo pozitivnije no to se može protumačiti kao manjak razumijevanja, umanjivanje i banaliziranje teškoća te usmjeravanje na nedostatke osobe. Primjeri kvalitetne komunikacije uključuju reflektiranje (izricanje osjećaja koje smo prepoznali kod osobe) i aktivno slušanje (pokazivanje motivacije da stvarno razumijemo kako se osoba osjeća i što želi reći). Drugim riječima, ne morate nuditi gotova rješenja, dovoljno je da je saslušate i pokažete da ste tu za nju.

Slika 1. Primjer nepodržavajuće i podržavajuće komunikacije s voljenom osobom koja boluje od depresije (Preuzeto, prilagođeno i prevedeno iz: Golant, M. & Golant, S. (1997). What to do when someone you love is depressed (2nd ed). Henry Holt and Company).

Pomaganje ili odmaganje?

Voljenoj osobi također možete pružiti pomoć tako da je nježno ohrabrujete u koracima koje radi s ciljem poboljšanja svojeg stanja, kako biste je potaknuli na nastavljanje takvog ponašanja. Ipak, tanka je granica između ohrabrivanja i produbljivanja depresije te je važno osvijestiti do koje je mjere potrebno pomoći. Primjerice, možda možemo osjećati potrebu biti tu za svoju voljenu osobu koliko god je to moguće i nastojati joj olakšavati svakodnevicu tako da preuzimamo njezine obveze i zadatke. Iako to radimo iz najbolje namjere, na taj joj se način oduzima mogućnost da se izbori za sebe i preuzme kontrolu nad svojim izazovima, čineći je još pasivnijom. Suprotno tome je bihevioralna aktivacija, jedna od najuspješnijih metoda koja se koriste u liječenju depresivnih poremećaja, a koja se bazira na poticanju aktivnosti osobe čime se jača njezin osjećaj kompetentnosti u nošenju s izazovima5.

Naime, osoba koja je depresivna često se može povući u sebe, ne ulaziti u različite situacije i ne tražiti društvo drugih, što može produbiti njezinu depresiju jer uklanja mogućnost da osoba osjeti ispunjenost i zadovoljstvo. U metodi bihevioralne aktivacije fokus je na poticanju osobe da se postepeno uključi u svakodnevne aktivnosti – ne samo zbog produktivnosti već i zbog stvaranja prilika u kojima će se osjećati stimulirano i zadovoljno, što depresija često onemogućava. Iz tog je razloga potrebno pustiti voljenu osobu da prvo sama pokuša obaviti svoje obveze i zadatke koliko je to moguće, umjesto da vi to napravite umjesto nje (bez obzira na to što to činite iz najbolje namjere). Naravno, to nikako ne znači da treba zapostaviti voljenu osobu, no ipak je važno osvijestiti vrijednost svakodnevnih aktivnosti. Ako vas zanima više o bihevioralnoj aktivaciji, na engleskom jeziku možete pročitati više na ovoj poveznici.

Poticanje na profesionalnu pomoć

Depresija je poremećaj koji zahtijeva pomoć stručnjaka u području psihičkog zdravlja. S obzirom na to da depresija osobu može učiniti nemotiviranom, umornom i sniženog raspoloženja, može biti izazovno potražiti pomoć te istraživanja predviđaju da ju manje od 30% ljudi kojima je ona potrebna uistinu potraži6. Punoljetnost osobe zakonski obvezuje na samostalnost u donošenju odluka koje su povezane s njihovim životom, a u to je uključena i odluka o traženju zdravstvene pomoći. Ipak, ono što nama preostaje jest pokušaj stvaranja ugodne i povjerljive klime za otvoren razgovor te pružanje podrške s ciljem poticanja osobe na traženje stručne pomoći. Pritom pokušajte ponuditi konkretne aktivnosti koje možete obaviti, poput Nazvat ću našu liječnicu opće medicine, Odvest ću te do savjetovališta, ili Potražit ću stručnjaka koji će ti pomoći. Kod traženja stručnjaka ili poticanja voljene osobe na traženje stručne pomoći možete se javiti i nama kako bismo vam pomogli u tom procesu.

Osim navedenog, izrazito je važno pobrinuti se i za sebe i vlastitu dobrobit. Više o važnosti brige o sebi, kako zbog vas samih, tako i zbog svog bližnjeg koji se nosi s depresijom, možete pročitati u našem sljedećem članku. Ako sumnjate na to da pokazujete znakove depresije ili da to čine vaši bližnji, ili vam je potrebna dodatna podrška, javite nam se na kakosi@ffzg.hr. Kroz ovo ne morate prolaziti sami.

Ako vaša voljena osoba pokazuje naznake ili ima suicidalne misli ili namjere, potaknite je da se obrati Centru za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Rebro, Kišpatićeva 12) na telefon 01 2376 335 (0-24h) ili uživo (8-20h).

 

Literatura

1 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). (1994). Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 – deseta revizija. Medicinska naklada.

2 Odjel za mentalne poremećaje. (10.09.2020.). Mentalni poremećaji u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-mentalne-poremecaje/

3 Sharabi, L. L., Delaney, A. L. i Knobloch, L. K. (2015). In their own words: How clinical depression affects romantic relationships. Journal of Social and Personal Relationships, 33(4), 421–448. https://doi.org/10.1177/0265407515578820

4 Beck, A. T., Rush, A. J., Shaw, B. F. i Emery, G. (1987). Cognitive Therapy of Depression. Guilford Press.

5 Richards, D. A., Ekers, D., McMillan, D., Taylor, R. S., Byford, S., Warren, F. C., Barrett, B., Farrand, P. A., Gilbody, S., Kuyken, W., O’Mahen, H., Watkins, E. R., Wright, K. A., Hollon, S. D., Reed, N., Rhodes, S., Fletcher, E. i Finning, K. (2016). Cost and Outcome of Behavioural Activation versus Cognitive Behavioural Therapy for Depression (COBRA): a randomised, controlled, non-inferiority trial. Lancet, 388, 871–880. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(16)31140-0

6 Olfson M., Blanco C. i Marcus S. C. (2016). Treatment of Adult Depression in the United States. JAMA Intern Med, 176(10), 1482–1491. https://doi.org/10.1001/jamainternmed.2016.5057

Post Author: kako si?