Site Loader

Što je to humor?

Humor je gotovo neizbježan dio svakodnevice. Iako se na prvu čini jednostavnim, zapravo ne postoji jedinstvena definicija humora. Možemo ga tumačiti kao misaonu sposobnost za razumijevanje šala, kao naviku učestalog smijanja i zabavljanja drugih, kao pozitivan stav prema humoru i humorističnim ljudima, kao pogled na svijet, kao obrambeni mehanizam u nošenju s problemima i stresom, itd¹. Smisao za humor počinje se razvijati u drugoj godini života kroz razvoj kreativnosti², a pojedinci se značajno razlikuju prema tipovima šala koje preferiraju, stilu humora, učestalosti smijanja te sposobnosti razumijevanja šala.

 

Zašto su nam vicevi smiješni?

Vicevi su kratke, šaljive priče s neočekivanim šaljivim krajem ili poantom. Prema teoriji benigne povrede, tri uvjeta moraju biti zadovoljena da bi nam nešto bilo smiješno: 1) ugrožava ili narušava naše shvaćanje o tome kakav bi svijet trebao biti, 2) to ugrožavanje je benigno, te 3) obje se percepcije događaju istovremeno. Dakle, nešto mora biti istovremeno percipirano kao prijetnja i kao nešto bezopasno. Na ovaj se način kršenje socijalnih, logičkih ili kulturalnih normi može percipirati duhovitim sve dok to kršenje ne doživljavamo prejakim ili preslabim. U dijagramu ispod možete vidjeti što se prema ovoj teoriji percipira kao benigno, a što kao prijeteće te gdje se nalazi humor.³

Slika 1. Prikaz različitih načina na koje nešto može biti percipirano kao ugrožavajuće ili kao benigno.³

 

Koji je tvoj stil humora?

U istraživanjima su prepoznata četiri stila humora koji se razlikuju po načinu na koji se pojedinci nose sa stresom te kako pristupaju odnosima s drugim osobama. Poznata su dva pozitivna, odnosno adaptivna stila humora (samopomažući i afilijativni) koji se koriste dobronamjerno, prihvaćanjem sebe i drugih te dva negativna stila humora (agresivni i samoporažavajući) koji mogu biti štetni i za pojedinca i za druge¹.

Svrha samopomažućeg stila humora jest izbjegavanje neugodnih emocija uz zadržavanje realne perspektive kod situacije koja može biti odbojna. Drugim riječima, ljudi koji koriste ovakav stil humora lako preuzimaju tuđu perspektivu i općenito imaju šaljiv pogled na svijet zbog čega se lakše nose sa stresom, minimiziraju neugodne emocije ili mijenjaju perspektivu iz koje gledaju na problem. Afilijativni stil humora odnosi se na sklonost pojedinca da dijeli šale, nasmijava i zabavlja druge oko sebe s ciljem uspostavljanja boljih međuljudskih odnosa ili smanjenja eventualnih tenzija unutar neke grupe. Agresivni stil humora usmjeren je na sarkazam, omalovažavanje i ismijavanje drugih. Iako u sklopu afilijativnog stila može doći do prijateljskog zadirkivanja, ovdje se ipak radi o agresivnijem i nedobroćudnom zadirkivanju. Pojedinci koriste ovaj stil kako bi zadovoljili vlastite potrebe za uzdizanjem sebe i postizanjem nadmoći nad drugima. Samoporažavajući stil humora odnosi se na sklonost pojedinca zabavljanju drugih na vlastitu „štetu“. Dakle, oni odobravaju drugima ismijavanje na vlastiti račun pritom ismijavajući same sebe. Najčešće imaju nisko samopoštovanje, skrivaju prave osjećaje ili se ne žele suočiti s problemima¹.

Na ovoj poveznici možete riješiti upitnik i vidjeti koji stil humora najviše koristite! (Upitnik je na engleskom jeziku.)

 

Doprinosi li humor psihičkom zdravlju?

Istraživanja koja se bave humorom i njegovom povezanosti sa psihičkim zdravljem ponekad imaju nekonzistentne rezultate upravo zbog korištenja različitih dimenzija humora. Tako se pokazalo da humor ima veliku ulogu u interpersonalnim odnosima jer potiče pozitivne interakcije, olakšava samootkrivanje te smanjuje napetost. S druge strane, agresivno zadirkivanje i sarkazam negativno utječu na interpersonalne odnose⁴. Korištenjem humora uz toleranciju, pritom uvažavajući sebe i druge, stvaraju se pozitivni učinci za nas i okolinu. No, korištenjem humora u svrhu omalovažavanja drugih te izbjegavanja vlastitih problema stvaramo negativan učinak na okolinu.

Istraživanja pokazuju kako su veći smisao za humor (mjeren s četiri različita upitnika) i učestalije smijanje pozitivno povezani s većom kvalitetom života i subjektivnom dobrobiti pojedinca u odnosu na pojedince koji imaju niži smisao za humor. Osim toga, smisao za humor povezan je s pozitivnijim samopoimanjem te višim samopouzdanjem. Pojedinci s većim smislom za humor imaju tendenciju gledanja potencijalno stresnih događaja na pozitivniji način i kao na izazov, a manje se fokusiraju na negativne aspekte situacije te se na taj način štite od stresa⁵.

Zaključno, poželjno je poticanje humora i šaljenja na zdrav način jer humor doprinosi subjektivnoj dobrobiti. Korištenje humora potiče kreativnost i pridonosi učenju te ugodnoj radnoj atmosferi, zbog čega ga je preporučljivo razvijati kod djece. Iako se pronalaženje „pozitive“ u nekim situacijama čini izrazito teškim, stremljenjem takvom pogledu na stvari izbjegavamo nepotrebni stres. U svakoj situaciji, ako se dovoljno potrudimo (ili ako prođe dovoljno vremena), možemo pronaći nešto pozitivno.

Šalite se na svoj i tuđi račun na način da tolerirate i prihvaćate sebe i druge. Ukoliko imate poteškoća u tome ili vas muči nešto drugo, naše uho za slušanje je uvijek dostupno na kakosi@ffzg.hr.

 

Literatura:

¹Martin, R. A., Puhlik-Doris, P., Larsen, G., Gray, J., & Weir, K. (2003). Individual differences in uses of humor and their relation to psychological well-being: Development of the Humor Styles Questionnaire. Journal of research in personality, 37(1), 48-75.

²McGhee, P. E. (1979.): Humor: Its origin and development. San Francisco, CA: W. H. Freeman.

³Martin, R. A. (2007). The psychology of humor: An integrative approach. Burlington, MA: Elsevier Academic Press.

⁴Yip, J. A., & Martin, R. A. (2006). Sense of humor, emotional intelligence, and social competence. Journal of research in personality, 40(6), 1202-1208.

⁵Martin, R.A., Kuiper, N.A., Olinger, L.J., Dance, K.A. (1993): Humor, coping with stress, self-concept, and psychological well-being, Humor, 6-1, 89-104.

Post Author: kako si?