Site Loader

Sjetite se svih situacija kada vam je kućni ljubimac uljepšao inače ružan dan čim ste ga ugledali ili kad vam je pravio društvo dok nitko drugi nije bio dostupan. Vjerujemo da vam ne trebamo posebno naglašavati da kućni ljubimci povoljno djeluju na psihičko zdravlje, pogotovo u ovo doba kada nam daju poticaj za izlazak u šetnju te predstavljaju dodatni izvor dodira i topline koji mnogima nedostaju. U ovom ćemo vam članku detaljnije opisati kakve točno učinke naši ljubimci imaju na nas.

Druženje sa životinjama potiče ugodne osjećaje, smanjuje stres, povećava osjećaj sigurnosti te ima smirujući i opuštajući učinak. Već samo milovanje psa snižava krvni tlak. Ovaj učinak, kao i većina drugih pozitivnih utjecaja koje ljubimci imaju na nas, posredovan je hormonalnim promjenama, a proizlazi iz naše privrženosti životinjama. Gledanje psa u oči potiče porast razine „hormona ljubavi” oksitocina i kod čovjeka i kod psa. Oksitocin ima važnu ulogu u stvaranju privrženosti, povjerenja i empatije. Stoga nije neobično što smo vrlo povezani sa svojim kućnim ljubimcima i što ih volimo kao dio svoje obitelji (a i oni nas).

Neka su istraživanja pokazala da su mala djeca emocionalno bliskija svojim kućnim ljubimcima nego članovima svoje obitelji. Veza s kućnim ljubimcem je manje kompleksna, oni nas bezuvjetno prihvaćaju, nikad nas ne „špotaju“ i uvijek su sretni kad nas vide. Djeci je lakše stvoriti bliskost u jednostavnom i pozitivnom odnosu te na temelju njega uče stvarati bliske odnose s drugim ljudima. Životinje predstavljaju primjer odnosa i povezanosti koji su ispunjeni ugodnim emocijama te djeci služe kao sigurna baza za istraživanje i rast te kao utočište u teškim razdobljima. Na taj način životinje mogu biti osnova za razvoj sigurnog tipa privrženosti koji je povezan s pozitivnim emocionalnim ishodima poput višeg samopoštovanja te veće društvenosti i znatiželjnosti.

Kada ih se upita da nabroje deset najvažnijih odnosa u svom životu, djeca u prosjeku uključe dva ljubimca (to mogu biti njihovi sadašnji ili prošli ljubimci, ljubimci prijatelja ili rodbine). Možemo reći da životinje spadaju među najvažnije članove djetetove socijalne mreže. Pritom su djeca bliskija životinjama s kojima mogu ostvariti fizički kontakt, prvenstveno psima i mačkama. Te životinje imaju i veću mogućnost izražavanja osjećaja, što djeci pomaže u razumijevanju njihovih emocija i olakšava im interakciju s njima. Kućni ljubimci djeci pružaju pozitivna iskustva i ugodne osjećaje te ih djeca doživljavaju kao izvor emocionalne i socijalne podrške. Dapače, kad su tužni, ljutiti ili sretni i kada žele podijeliti tajnu, osnovnoškolci su jednako spremni obratiti se kućnom ljubimcu kao i svojoj braći i sestrama. Životinje mogu pružiti podršku ili utjehu kada je ljudi ne mogu ili ne žele pružiti. One ponekad nude drugačiju vrstu podrške nego ljudi, onu koja je uvijek dostupna i bez osuđivanja. Djeca se u društvu životinja općenito osjećaju ugodnije i opuštenije.

Kućni ljubimci pozitivno utječu na psihološku, emocionalnu, socijalnu i tjelesnu dobrobit djece te im suživot s njima pruža prilike za učenje i razvoj. Privrženost kućnom ljubimcu pridonosi razvoju empatije, prosocijalnog ponašanja i kognitivnih sposobnosti. Zbog porasta razine oksitocina, koji pomaže razvoju empatije, odnos s kućnim ljubimcem služi kao osnova za razvoj socijalne inteligencije. Odnos sa životinjom obilježava stabilnost, nježnost, toplina i vjernost, a te ugodne emocije pomažu u nošenju sa stresom i razvijanju efikasnijih strategija suočavanja sa stresom.

Predadolescenti i mlađi adolescenti češće se obraćaju za podršku svojim ljubimcima nego bliskim osobama. Kroz odnos s kućnim ljubimcem djeca uče brinuti za tuđe potrebe i preuzimati odgovornost. Razvijanjem odnosa i osjećaja sigurnosti s kućnim ljubimcem učimo razvijati odnose s drugim ljudima, a životinja može i potaknuti stvaranje novih poznanstava. Možda vas je nekad neznanac zaustavio dok ste šetali psa, da bi vam rekao kako je sladak, ili ste nekoga upoznali jer su se vaši ljubimci sprijateljili u parku. Tako kućni ljubimci potiču širenje i osnaživanje socijalne mreže vlasnika.

U odrasloj se dobi počinju vidjeti i efekti cjeloživotne privrženosti ljubimcu, kako saznajemo iz različitih istraživanja. Privrženost dovodi do hormonalnih promjena u organizmu koje nas štite od negativnih učinaka stresa, pa tako stariji vlasnici kućnih ljubimaca značajno manje posjećuju liječnika. Osim što kontakt s ljubimcima fiziološki opušta organizam, pokazalo se i da su vlasnici kućnih ljubimaca zadovoljniji životom te da imaju veći osjećaj opće dobrobiti. Prisutnost kućnih ljubimaca kod vlasnika povećava osjećaj kompetentnosti i samoefikasnosti. U jednom je istraživanju utvrđeno da smo učinkovitiji u rješavanju teških zadataka ako je s nama kućni ljubimac, a čini se da njihova prisutnost na radnom mjestu smanjuje i stres zaposlenika. Dakle, kad pišete seminar, dopustite maci da vam spava u krilu 🙂

I u odrasloj se dobi više obraćamo kućnim ljubimcima za emocionalnu utjehu nego majkama, očevima, braći i sestrama ili najboljim prijateljima. Jedina figura koja u ovom pogledu nadmašuje psa je ljubavni partner (iako neki ljudi ipak preferiraju psa). Kod starijih osoba prisutnost ljubimca umanjuje osjećaj usamljenosti, a povećava razinu sreće i optimizma te potiče samostalnost. Kućni ljubimac starijima daje osjećaj identiteta i svrhe, potiče socijalnu interakciju i motivira ih na tjelovježbu. Kod udovaca je veća privrženost ljubimcu povezana s manje emocionalne uznemirenosti, ali samo ako su dobili barem minimalnu razinu socijalne podrške od strane bliskih osoba. Jako je važno pružiti podršku bliskim osobama koje tuguju. Više o gubicima pisat ćemo uskoro.

Bonus pitanje: procijenite koliko fotografija svog ljubimca imate. Puno? Jako puno? U redu je, svi ih imamo. Gledanje tih fotografija vjerojatno u vama pobuđuje ugodne osjećaje. Vjeruje se da slatke slike životinja u nama potiču osjećaj skrbi jer nas podsjećaju na ljudske bebe. Bebe aktiviraju tzv. sustav nagrađivanja u mozgu, koji se inače aktivira tijekom ugodnih aktivnosti poput uživanja u dobrom obroku. Bebe i podražaji koji nas na njih podsjećaju u nama potiču ugodne emocije te nas motiviraju na pružanje skrbi. Ovi su učinci evolucijski uvjetovani i potiču nas na skrb o vlastitim mladuncima, a javljaju se pri gledanju svih slatkih bića. Likovi koje smatramo slatkima zapravo nas podsjećaju na bebe: imaju veliku glavu u odnosu na tijelo i velike oči u odnosu na lice. Uočavanje slatkih likova priprema nas na reagiranje na potencijalne opasnosti od kojih bi bebu trebalo zaštititi te tada bolje obavljamo zadatke koji zahtijevaju pažnju, bolje se koncentriramo i nježniji smo. Neka su istraživanja pokazala da smo nakon gledanja fotografija životinja pažljiviji u preciznim zadacima koji zahtijevaju finu motoriku. Takvi su zadaci primjerice tipkanje i unos podataka na računalu. Možda su zbog toga mnoge referade i uredi ukrašeni posterima štenaca i mačića.

Kućni se ljubimci najviše cijene u trenucima kriza i gubitaka te tijekom trajanja duljih nepovoljnih okolnosti. Zvuči poznato? U takvim situacijama mnogi ljudi imaju potrebu često ponavljati iste brige i strahove, što njihovim bližnjima može otežati pružanje podrške. Utjeha dobivena od kućnih ljubimaca kod vlasnika ne narušava osjećaj autonomije i ne izaziva osjećaj dugovanja drugome. Budući da se trenutno nalazimo u kriznoj situaciji i da je razina stresa povišena, dopustite svojim ljubimcima da vam olakšaju ovo razdoblje. Igrajte se s njima, šećite ih, pričajte im što vas muči. Vaši su ljubimci sretni što provodite više vremena s njima i bit će vam dobri terapeuti.

Ako ipak osjetite potrebu za razgovorom sa stručnom osobom, naše uho za slušanje je uvijek spremno na kakosi@ffzg.hr, a drugi  kontakti dostupni su ovdje.

 

 

Post Author: Kako si?