Site Loader

 

U 21. stoljeću dosada postaje sve rjeđi fenomen. Napredak tehnologije donio je brojne pogodnosti, tako da osoba uvijek ima nešto zanimljivo za raditi: može gledati nekoliko stotina programa na televiziji, surfati internetom, komunicirati s drugima preko društvenih mreža, gledati milijarde videa na YouTube-u… Opcije su zaista brojne i pružaju neki izvor zabave za svakoga, dok istovremeno zahtijevaju gotovo minimalni angažman. Čini se da se današnja djeca ne moraju više nositi s problemom beskrajne dosade kao što su to morale prethodne generacije. No je li to zaista napredak?

Dosada nije nešto čega se treba bojati niti nešto što treba izbjegavati. Naprotiv, treba na nju gledati kao na priliku. Na prvu se može činiti strašno pustiti djecu da im bude dosadno, ali puno je lakše no što se čini. Kao roditelj biste trebali odoljeti porivu da ih konstantno zabavljate, zbog nekoliko niže navedenih razloga.

Dosada pomaže djeci da otkriju tko su

Nestrukturirano slobodno vrijeme pomaže i potiče djecu da postanu kreativnija, a čini ih i samostalnijima u razmišljanju. Kada djeca nisu zaokupljena nekim zadatkom, ona samostalno preuzimaju inicijativu i često se pokaže da ne ovise o drugima ili već gotovim proizvodima. Koliko se samo ljudi, dok su bili djeca, igralo granama pretvarajući se da su puške, izrađivalo praćke, bojalo, radilo modne revije, gledalo oblake i sl. Naravno, treba imati na umu da se to neće dogoditi odmah te da će prije toga vrlo vjerojatno postojati razdoblje prigovaranja, pa možda čak i plakanja. Ovo treba izdržati jer, ako roditelji reagiraju na plakanje, dijete će naučiti da plakanjem dobiva spas od dosade. Iz dosade se javljaju znatiželja, zaigranost, interes, samopouzdanje te se razvija unutarnji svijet osobe i upornost. Ironično, dosada pomaže osobama da kasnije postanu manje dosadni ljudi.

Dosada unapređuje psihološku dobrobit

Kada je ljudima dosadno, često imaju tendenciju prisjećati se prošlih događaja u svojem životu i davati im značenje. Također, često razmišljamo o budućim planovima i namjerama, zato što se naš mozak „boji“ neaktivnosti. Kad ne radimo ništa, naš mozak nastoji učiniti život zanimljivijim, da bi se izbjeglo da dio života samo prazno gledamo u zid. Razmišljanje o događajima, stvarima i osobama (i sebi i drugima)  kada nam je dosadno, daje veću težinu i smisao svemu o čemu mislimo. Osjećaj dosade i vrijeme koje provedemo dosađujući se važni su za nalaženje smisla u životu. U skladu s tim, kad je djeci dosadno, to im pomaže naći vrijednost u vlastitim iskustvima i razviti jedinstveni pogled na svijet, što ih čini psihološki stabilnijima u budućnosti.

Nemojte osjećati krivnju kad vam djeca nemaju što raditi

Jeste li vi kao djeca uvijek imali nešto za raditi? Kako ste se nosili s time? Dosada je sastavni dio života i nema potrebe pokušati je u potpunosti izbjeći. Ne trebate se osjećati odgovornima za ispunjavanje svake minute svakoga dana u životima svoje djece. Kako će inače naučiti sama smišljati aktivnosti koje žele ili trebaju raditi? Kako će inače naučiti nositi se s dosadom kasnije u životu?

VAŽNO

Ovo ne znači da ih trebate pustiti da stalno budu na mobitelu ili za računalom.

Kada mozak nije zaokupljen igricama na mobitelu, rješavanjem slagalica, listanjem slika i slično, veća je vjerojatnost da će osoba isprobavati nove stvari, eksperimentirati ili sudjelovati u nečemu što inače ne bi radila. Pokušajte nekoliko puta tjedno planirati dio dana u kojem nemate ništa isplanirano.

Dječja dosada ne znači da su roditelji slobodni

Iako će se djeca nakon nekog perioda dosađivanja početi sama zabavljati i naći si neku zanimaciju, roditeljska uloga je ipak važna. Poželjno je da provodite vrijeme s djecom, ali ne tako da ih zabavljate, već usmjeravate. Drugim riječima, pustite dijete da samoinicijativno osmisli i započne neku aktivnost. Koristeći pitanja i potpitanja te ciljani angažman pomažete djeci u razvijanju njihove kreativnosti i ličnosti. Pitajte ih što misle koje je omiljeno jelo njihovoj plišanoj životinji. Tražite da vam objasne što su nacrtali ili što namjeravaju napraviti s tim komadom kartona. Takvo je usmjeravanje djeci od velike koristi jer ona ipak nemaju toliko životno iskustvo kao vi, iz kojega bi mogla izvlačiti ideje i inspiraciju.

Razlika u dosadi kod odraslih i djece

Istraživanja pokazuju da djeca puno otvorenije od odraslih priznaju kad im je dosadno. Također, ona nešto češće i doživljavaju dosadu, ali ta razlika je znatno manja. Osjećaj dosade proizlazi iz neuspješnog zaokupljanja naše pažnje u situacijama kada je ono čime se trenutno bavimo prelagano ili preteško. Drugim riječima, dosada je situacijski fenomen. Djeca će osjetiti dosadu kad su zadaci koji su stavljeni pred njih prelagani ili preteški. S druge strane, kada je odraslima dosadno, oni imaju puno veću “odgovornost” za to što su se našli u toj situaciji. Stoga je situacija dosade odlična jer će oni sami sebi izmisliti neki zadatak koji će im zaokupiti pažnju – samo im treba dati vremena.

Razvoj i dosada

Usmjeravanje pažnje je vještina koja se razvija s vremenom. Što se više razvijamo,  bolje nam ide (do određene točke u razvoju) te sve manje činimo pogreške u usmjeravanju pažnje i rjeđe se dosađujemo. Činjenica da se naše misaone sposobnosti mijenjaju tijekom vremena dovodi do toga da je često teško odrediti aktivnosti koje bi djeci bile u potpunosti razvojno prikladne. Ovo je slično veličini dječjih cipela – one koje su jučer odgovarale, danas možda više neće. Razvoj pridonosi rjeđem doživljavanju dosade, no isto tako i dosada pridonosi razvoju. Situacija dosade stavlja nove misaone zadatke pred osobu: Kako ispuniti vrijeme? Što učiniti da se izbjegne dosada? Kako promijeniti situaciju u kojoj je osobi dosadno? Također dovodi do evaluacije vlastitih ciljeva u životu ili njihovog postavljanja, a postavljeni ciljevi znatno smanjuju dosadu jer dovode do usmjerenog ponašanja koje se ne doživljava kao uzaludno (naspram prisilnih ponašanja koja nameću drugi, a koja se ne moraju doživljavati vrijednima).

 

Najvažnija poruka ovog članka jest: Traćenje vremena nije uvijek potraćeno vrijeme. Mozak povremeno treba odmor od pretjerano nametljivog i stimulirajućeg svijeta u kojem se nalazi.

 

Post Author: kako si?