Site Loader

Ova ti izreka vjerojatno zvuči toliko poznato da više niti ne razmišljaš o njezinom značenju. Na sve se strane govori o utjecaju tjelesne aktivnosti na ljudsko zdravlje. Pitaš se zbog čega sad tupimo o tome dok si „zatočen“ doma s važnijim problemima? Upravo zbog toga što ti tjelesna aktivnost može pomoći u očuvanju tvojeg psihičkog zdravlja. Zvuči malo pretjerano, znamo. I nije ti prva stvar na pameti ovih dana. No važno je shvatiti da se nalazimo u specifičnoj situaciji gdje je naše svakodnevno kretanje svedeno na minimum. Zbog toga je važno pronaći alternativu unutar svoja četiri zida. Osim toga, može poslužiti i kao dobar distraktor od trenutnih misli i problema. Pokušajmo malo pobliže objasniti situaciju.

Vježbanjem i općenito tjelesnom aktivnošću se u našem tijelu oslobađaju različiti kemijski spojevi koji su odgovorni za raspoloženje, osjećaj smirenosti, ublažavanje boli, pamćenje i učenje, a doprinose i stvaranju pozitivnije slike o sebi te samopoštovanju. Nakon određenog vremena, može doći čak i do promjene u nekim strukturama našeg mozga!

Vjerojatno će te razveseliti činjenica da se učinci na raspoloženje javljaju neposredno nakon tjelovježbe. Istraživanja pokazuju da se tjelesnom aktivnošću smanjuju simptomi depresivnosti i anksioznosti. Ovaj se efekt može objasniti lučenjem skupine spojeva koji se nazivaju monoamini. Njihova uloga je raznolika, a uključuje regulaciju raspoloženja i emocija, spavanja, motorike, usmjeravanja pažnje te pobuđivanja energije. Osim zbog njih, dobro ćemo se osjećati i zbog lučenja endorfina, spojeva koji smanjuju osjećaj boli te nas opuštaju, a svojim su sastavom slični opijumu. Upravo zbog toga profesionalni sportaši često djeluju kao da su ovisni o tjelesnoj aktivnosti.

Usto ne treba zanemariti učinak tjelesne aktivnosti na našu sliku o sebi i samopoštovanje. Budući da pred sebe postavljamo određeni izazov, njegovo izvršavanje nam pomaže da se osjećamo efikasno te nam svakodnevicu čini raznovrsnijom. Ovo vrijeme može biti odlična prilika za započinjanje nove aktivnosti poput yoge ili zumbe. Ovdje je svakako bitno napomenuti da ciljevi koje si postavljamo trebaju biti izazovni, ali izvedivi! Ako si postavimo pretežak cilj, velika je vjerojatnost da ga nećemo ostvariti, što nas obeshrabruje u daljnjem pokušavanju.

Naposljetku, valja spomenuti utjecaj tjelesne aktivnosti na učenje i pamćenje, u nadi da ćemo te potaknuti da pripremiš svoj um za izvršavanje školskih/fakultetskih/poslovnih obveza. Istraživanja su pokazala da se pod utjecajem tjelovježbe povećava volumen strukture u mozgu koja je ključna za pamćenje – hipokampusa. Neuroznanstvenici tvrde da time možemo smanjiti rizik za neke bolesti povezane s pamćenjem, npr. Alzheimerove bolesti, ili barem usporiti njihov razvoj. Osim pamćenja, postoji i niz vježbi koje aktiviraju i pripremaju mozak za učenje, usklađujući funkcioniranje njegovih različitih dijelova. Dovoljno je da u YouTube upišeš „brain gym“ i pronaći ćeš niz vježbi zanimljivih naziva poput slona, sove ili moždanih tipki.

Ako ti se i dalje čini da je sve ovo previše, možeš krenuti s malim stvarima. Ustani i napravi nekoliko koraka češće no što to inače radiš. Imaj na umu da je važno zadržati bilo koji oblik kretanja koji ti je trenutno moguć jer ti se dnevna rutina vjerojatno promijenila. Pronađi ono što ti najviše odgovara te pazi na sebe i na svoje zdravlje!

 

Za više o ovoj temi, pogledajte podcast koji radimo u suradnji s portalom srednja.hr: U zdravom tijelu zdrav duh

 

Post Author: kako si?