Site Loader

,,Na trenutak, ništa se nije događalo. A potom, nakon otprilike jedne sekunde, ništa se nastavilo događati.’’ 

Douglas Adams                                

Život u karanteni ovih dana može nam djelovati upravo tako. U proteklih nekoliko tjedana situacija je eskalirala iz dana u dan, pravila su se stalno mijenjala i sada smo došli do te konačne mjere o kojoj se dugo šuškalo – potpuna karantena uz uputu da se ne izlazi osim do dućana ili ljekarne (a i to što je rjeđe moguće), nema kretanja među gradovima i ne zna se do kada će te mjere trajati. I dok brojke zaraženih u svijetu i dalje kontinuirano rastu, život unutar vlastita četiri zida može se činiti monotonim. Ova kombinacija okolnosti dovodi nas u stanje napetosti i nesigurnosti u kojem se brinemo o svemu što se događa u vanjskom svijetu, a zato što smo u karanteni, odjednom tijekom dana imamo i puno više vremena biti sami sa svojim brigama i crnim mislima.

Pisali smo vam o brigama i strahu u postu Život s brigom i strahom u doba neizvjesnosti, a u ovom vodiču osvrnuli bismo se na neka ponašanja koja vam mogu pomoći i odmoći u nošenju s njima.

ČIME SI ODMAŽEMO?

Pretjerano izlaganje vijestima

Ovih dana teško je, ili čak nemoguće, prelistati programe na televiziji ili društvene mreže a da ne naiđemo na vijesti i članke o koronavirusu. Želja za informiranošću i praćenjem razvoja situacije prirodna je i razumljiva, ali čini se da zbog izolacije to činimo znatno češće nego što bismo inače smatrali potrebnim. Istina je da su okolnosti izvanredne i da nam se zbog toga može činiti da moramo pozornije pratiti što se događa oko nas, ali dok gledamo, scrollamo i refreshamo, ono što nam promiče jest kakve posljedice to može imati na našu psihu. Stalnim izlaganjem zabrinjavajućim vijestima potičemo katastrofizirajuće misli i neugodne emocije, odnosno podižemo si anksioznost. Anksioznost pritom utječe na naše misli i tijelo, što rezultira smanjenom koncentracijom za neke aktivnosti kojima bismo se stvarno htjeli baviti, mogućim glavoboljama, želučanim tegobama i umorom, razdražljivošću te osjećajem bespomoćnosti. Takvo stanje samo pojačava onaj dojam s početka teksta,  da je život stao i da se ni ne događa ništa osim koronavirusa.

Nemojte prebrajati zaražene i umrle, time im ne možete pomoći, a sebi ćete samo odmoći jer ćete potaknuti osjećaj bespomoćnosti. Svoju pažnju usmjerite prema broju izliječenih, time ćete jačati svoj optimizam i tako pomagati svojem imunosnom sustavu i općoj dobrobiti.

Osim toga, kada konzumiramo vijesti važno je obratiti pažnju na to iz kojeg izvora dolaze. U općem stanju neizvjesnosti i panike, ljudi se hvataju za svakakve informacije i, u želji da pročitaju i saznaju što više, traže više informacija od onih koje im službene stranice nude, pa se okreću društvenim mrežama i raznim portalima koji mogu biti izvor potpunih dezinformacija ili preuveličavanja.

Zato bi bilo dobro ograničiti praćenje vijesti na dvaput dnevno, na primjer ujutro, da se informiramo za početak dana, i predvečer, da bismo vidjeli koji su konačni zaključci proteklog dana (ali ne neposredno prije spavanja,  kako bismo si omogućili skretanje misli na nešto pozitivnije, uz opuštajuću aktivnost nakon toga). Pritom trebamo paziti da pratimoisključivo informacije iz   službenih izvora, poput obraćanja Nacionalnog križnog stožera ili one sa stranice www.koronavirus.hr.

Prežvakavanje teme

Nadalje, osim što trebamo ograničiti konzumiranje vijesti, važno je ograničiti i količinu vremena koju provodimo razgovarajući o njima s ljudima u svojoj okolini. Vrlo je vjerojatno da smo svi već i sami pročitali informacije o kojima raspravljamo, pa daljnjim razgovorom samo produbljujemo osjećaj bespomoćnosti. Umjesto toga, možemo razgovarati o knjigama koje čitamo, filmovima i serijama koje gledamo, prepričavati zabavne anegdote i smiješne priče, igrati igre, kuhati, pjevati, vježbati ili se baviti nekim opuštajućim aktivnostima.

Brinem se ako se ne brinem

U ovom razdoblju kolektivne napetosti briga je postala uobičajeno stanje. Trenuci psihičkog mira se mogu činiti  “nemoralnima”. Nešto poput „ne smijem ja biti miran, ako su svi oko mene uznemireni!“ Nikako nemojte podleći ovakvom načinu razmišljanja, već uživajte u svakom trenutku ugode, smijanja i zaboravljanja ove situacije. To su male krijesnice optimizma koje će obasjati maglu u kojoj se nalazimo.

ČIME SI MOŽEMO POMOĆI?

Uspostavljanje rutine

Prvi korak koji možemo poduzeti da si lakše ispunimo dan i smanjimo osjećaj „ničega koje se nastavlja” je uspostavljanje i održavanje strukture dana. U uobičajenim životnim uvjetima većinom imamo neku središnju dnevnu aktivnost poput škole, fakulteta ili posla, koja nam određuje dnevni raspored i na koju nadodajemo ostale obaveze, dogovore i planove, čime postižemo rutinu. Unutar te rutine lakše se organiziramo i djelujemo produktivnije jer znamo s koliko vremena raspolažemo i što nas sve očekuje u danu. U uvjetima karantene mnogi od nas su izgubili stroge vremenske odrednice, a čak ako posao ili nastava i dalje imaju zadane termine, sada ih obavljamo od kuće, u znatno manje kontroliranoj atmosferi. Vrlo je lako upasti u zamku neurednog ritma spavanja, cjelodnevnog boravka u pidžami i gubitka pojma o dijelovima dana kakve smo nekad poznavali. No važno je imati na umu da zadržavanjem strukture dobivamo više kontrole nad vlastitim vremenom te je stoga i u ovim uvjetima bitno odrediti si raspored koji ćemo slijediti. To znači ustajanje i lijeganje u otprilike isto vrijeme, obroci raspoređeni u danu onako kako bismo ih i inače konzumirali te unaprijed određeno vrijeme za obaveze i vrijeme za odmaranje. Time izbjegavamo provesti cijeli dan nad mailom pod izlikom da odgovaramo na poslovne upite, a zapravo besciljno vrtimo društvene mreže. Također, otvaramo si prostor za produktivnost, nakon čega nam je lakše posvetiti vrijeme i nekoj ugodnoj aktivnosti jer imamo dojam postignuća za taj dan. Pritom nam mogu pomoći popisi zaduženja, tzv. ”to do” liste, koje počivaju na načelu MUDRO ciljeva – svakoga si dana odredimo mjerljiv, uvremenjen i određen zadatak, na primjer: ,,Danas ću od podne do četiri poslušati dva online predavanja i napisati zadaću za kolegij od jučer, a nakon toga ću uzeti pauzu od sat i pol  u kojoj ću pogledati dvije epizode serije i nakon toga pojesti večeru’’. Označavanjem da smo obavili te  unaprijed određene planove imamo dojam produktivnosti i ispunjenog dana.

Učenje novih vještina

Ipak, treba uzeti u obzir da i dalje nismo imuni na prokrastinaciju (odgađanje obaveza). To znači da  se može dogoditi da nam, iako odjednom imamo prividno više vremena i slobodu baviti se svim onim aktivnostima koje su nam u planu već mjesecima ali nikako do njih ne stižemo, one više ne izgledaju toliko privlačno. Tri sezone serije, koje su izgledale toliko slatko u usporedbi s učenjem za kolokvij i predavanjima na koje smo obavezni doći, odjednom su izgubile svoj čar. To što smo u karanteni ne znači da smo sa svojih beskonačnih popisa dužni maknuti sve one stvari za koje si već dugo obećavamo da ćemo za njih naći vremena, ali je bitno da u danu pronađemo vrijeme koje ćemo posvetiti nečemu što nas veseli i opušta, pa možda otkrijemo i da je to neka potpuno nova aktivnost kojoj dosad nismo pridavali pažnju.

Izlazak u kino, kazalište, muzej…online!

Mogućnosti su, što se toga tiče, stvarno brojne. Na Facebook-u postoji super stranica koja se zove ”Umjetnost dolazi vama”, u kojoj ljudi redovito objavljuju različite poveznice za filmove, predstave, galerije, knjige, glazbu, virtualne šetnje i ostalo što je sada besplatno dostupno online. Osim toga, različita svjetska sveučilišta nude besplatne kolegije i tečajeve, Internet je prepun recepata koji čekaju da ih se isproba i video snimki tjelovježbi ili tehnika opuštanja u koje se možemo priključiti iz udobnosti vlastite sobe. Više o svemu tome pisat ćemo vam uskoro u temi posvećenoj borbi s dosadom u karanteni.

Vođenje dnevnika

Još jedna aktivnost koja može biti zabavna i korisna u izolaciji je vođenje dnevnika. Osim što bi u budućnosti moglo biti zanimljivo imati zapis o tome kako smo provodili dane u karanteni u doba globalne epidemije 2020. godine, dnevnik je također odličan način za praćenje svojih emocija i misli u sadašnjosti. Istraživanja su pokazala da vođenje dnevnika ima pozitivan učinak na smanjenje stresa i nošenje s anksioznošću te nam omogućava bolji uvid u vlastite misli i osjećaje. Stavljanjem misli i osjećaja na papir možemo lakše pratiti brige i strahove koji nas more te situacije koje ih potiču ili umanjuju. Možemo vidjeti koji nam obrasci u danu donose više ugodnih, a koji više neugodnih emocija, i prema tome oblikovati način na koji se ponašamo. Osim toga, možemo sami sebi ponuditi neke ohrabrujuće i inspirirajuće misli koje nam olakšavaju nošenje s teškim trenucima, kao i vježbati optimistično razmišljanje. Dnevnik je naša mala sigurna oaza i, uz napomenu da bi ga bilo dobro voditi redovito, sve u njemu možemo potpuno prilagoditi sebi – možemo pisati rukom ili na računalu, može biti strukturiran i posložen ili predstavljati naš kreativni nered, možemo ga pisati u natuknicama ili u obliku priča, možemo mu posvetiti nekoliko minuta kad se osjećamo inspirirano ili imati određeno vrijeme u danu za ispunjavanje. Kako god ga oblikovali, on ostaje mala riznica naših misli i prozor u vlastitu psihu.

Izlazak s društvom….također online!

Osim vremena koje provodimo sami sa sobom, važni su nam i kontakti s drugim ljudima, bilo onima s kojima smo zajedno u karanteni, bilo onima s kojima se trenutno ne možemo viđati. U ovo zbunjujuće krizno vrijeme važno je da budemo jedni drugima podrška i da iskoristimo sve blagodati tehnologije da bismo održali kontakte s dragim ljudima. Trebamo slušati jedni druge, međusobno se nasmijavati i omogućiti si zajedničke aktivnosti poput ispijanja kave na videopozivu ili istovremeno gledanje istog filma uz komentiranje putem poruka. I, najvažnije od svega, moramo imati razumijevanja za različite emocije, brige i životne situacije koje se mogu javiti tijekom ovog perioda.

Što god radili, naoružajmo se optimizmom i sjetimo se da this, too, shall pass.

(Nap. prof. : Ili, po zagorski, kako je Krleža napisao u baladi „Khevenhiller“: Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda nebu da nam nekak nebu.)

Post Author: kako si?