Site Loader

U kratkome vremenu zadesio nas je veliki broj prirodnih nepogoda. Iskustva ovakvih elementarnih nepogoda mogu biti vrlo potresna i razarajuća za čovjeka. Česti su osjećaji straha, tjeskobe, ljutnje i panike. Neki od vas su ih osjetili kao posljedicu potresa, dok su drugi to iskusili prilikom gledanja medija koji izvještavaju o ovim događajima.

 

OSJEĆAM SE…

 

Isto tako znamo da nismo svi isti i nismo svi jednako pogođeni u ovim ekstremnim slučajevima. Neki su od nas otporniji u kriznoj situaciji te su hladne glave izašli iz svojih domova kad su osjetili potres. Drugi su podložniji doživljavanju stresa pa su se u situaciji potresa uspaničili ili zamrznuli. Ovo su sve automatske reakcije našeg tijela na iznenadnu opasnost, česte su i prirodne kod svih ljudi i ne trebamo sebe zbog njih osuđivati, već o njima razgovarati. Razgovor sa bližnjima nam može pomoći da organiziramo misli i doživljaje prošlih događaja te bolje razumijemo kako smo se osjećali u tom trenutku i kako se osjećamo sada.

 

NESIGURNOST

 

Osjećaji nesigurnosti, neizvjesnosti i straha su česti i prirodni nakon potresa. Možemo se osjećati kao da nemamo dovoljnu kontrolu nad trenutnom situacijom posebno zato što se radi o prirodnim nepogodama u kojima nema “krivca”. Situacija je neizvjesna jer ne možemo predvidjeti potres, ali postoje stvari koje možemo učiniti kako bi se osjećali sigurnije. 

Moglo bi pomoći: 

  • Opremite torbu sa novčanikom, dokumentima, odjećom, lijekovima, vodom i grickalicama. 
  • Odredite sigurna mjesta u stanu i sa svojim ukućanima provedite pokusnu vježbu “potres nas ne smije iznenaditi” – na taj će način svi znati kamo treba otići u slučaju potresa. 
  • Pratite informacije nadležnih službi: kako se ponašati u slučaju potresa, te izbjegavajmo dezinformacije koje nas mogu činiti još više tjeskobnima. 
  • Na kraju nam ostaje vjerovati da je najgore iza nas i da je vjerojatnost pojave novih potresa sve manja. Ove “male potrese” doživimo sa zahvalnošću jer se tako energija oslobađa u malim porcijama, a ne odjednom kao u jačim potresima.

 

Na kraju, donosimo vam listu prijedloga kako pomoći sebi i drugima. Možda pronađete nešto korisno za sebe.

Kako odrasli mogu pomoći djeci:

  • Razgovarajte s djecom/tinejdžerima o njihovim osjećajima i kako su pogođeni
  • Koristite jednostavan rječnik i iskreno odgovarajte
  • Budite spremni diskutirati neke stvari više puta
  • Budite sigurni da ne krive sebe za ono što se dogodilo, krivca nema
  • Učinite sve što možete da djeci budete podrška, puni ljubavi i predvidljivi
  • Potaknite ih na fizičku aktivnost

Kako si mogu sam/a pomoći:

  • Ljudi izražavaju emocije na različite načine nakon ovakvog događaja – neki više šute i tiho se fokusiraju na praktične zadatke, dok su drugi glasniji i žele razgovarati, aktivno traže podršku. U kojem god tipu se pronalazite, ponašajte se u skladu sa sobom, ali ne zaboravite na mrežu podrške oko vas.
  • Budite povezani s partnerom, obitelji, susjedima i prijateljima. Dijelite svoje misli i osjećaje s drugima.
  • Održavajte ravnotežu između vlastitih, obiteljskih i poslovnih potreba. U redu je reći NE ako trenutačno nemate kapacitet za neke stvari.
  • Jedite umjereno i ako je moguće zdravo.
  • Budite fizički aktivni.
  • Koristite tehnike relaksacije.
  • Održavajte dnevnu rutinu koliko je god moguće. Nastojte imati regularan raspored spavanja.
  • Pronađite nešto konstruktivno za raditi. Pomozite drugima i ostavite malo svoje probleme sa strane, sagledajte stvari iz druge perspektive. Nemojte puno razmišljati „što ako?“. Činite male korake koji vas drže pozitivnim.
  • Smijte se. Prisjetite se dobrih stvari u životu.
  • Svaki oporavak zahtijeva vremena – budite strpljivi sami sa sobom. Svatko ima svoj tempo, ne uspoređujte se s drugima

Post Author: kako si?