Site Loader

Jeste li se ikada zapitali što je ljude dovelo do današnje pozicije najnaprednije vrste na Zemlji? Sigurno jedna od stavki jest razmišljanje o budućnosti. Razmišljanje unaprijed nam je korisno kada naiđemo na prepreke i probleme jer nam omogućava smišljanje načina suočavanja.

Tako u ovo vrijeme koronavirusa, kada odlučimo otići do dućana, socijalno distanciranje i pranje ruku po povratku kući je svakako korisno promišljanje unaprijed jer time smanjujemo mogućnost zaraze. No, postoji trenutak kada razmišljanje unaprijed nije korisno, već šteti čovjeku. Kako ćete prepoznati taj trenutak? Ako nas promišljanje ne približava rješenju problema ili osjećaju zaštićenosti, već nas ostavlja prestrašenim i u brigama tada znamo da se radi o tjeskobi koja nije korisna. Prepoznat ćemo ju i po tome što razmišljamo o najgorim mogućim scenarijima za koje se ne osjećamo dovoljno snažno da ih prevladamo. Time se gubi sva prednost koju nam je promišljanje unaprijed donijelo tijekom našeg evolucijskog razvoja.

S druge strane, sasvim je prirodno u ovakvo doba ponekad osjećati brigu i strah te da nas takva stanja dovedu do promišljanja o najgorim mogućim događajima, no bitno je prepoznati kada smo pretjerali s brigom i zapitati se koliko je realno očekivati takve scenarije? Zbog toga psiholozi razlikuju brige oko stvarnih problema te hipotetske brige.

Brige oko stvarnih problema se odnosi na probleme za koje se mora što prije pronaći rješenje. Pa tako ako se netko brine zbog zaraze koronavirusom, ono što treba učiniti je pratiti upute Kriznog stožera, te upućivati i ostale da to čine. Hipotetske brige su pak brige koje uključuju promišljanje o najgorim mogućim scenarijima. Primjer takve brige jest razmišljanje o tome kako neću nikada napisati diplomski rad jer zbog koronavirusa ne rade knjižnice. Takva briga nije produktivna i postoji samo u hipotetskom svijetu, odnosno izvan je naše kontrole – knjižnice će se otvoriti čim završi ova kriza te ću moći normalno završiti pisanje diplomskog rada.

No, koji su to okidači za pretjeranu brigu?

Najsnažniji okidači za brigu su situacije koje odlikuju dvosmislenost, novost i nepredvidljivost. Prepoznajete li možda neku trenutnu situaciju koja zadovoljava sva tri navedena kriterija? Da, situacija s koronavirusom je idealna da izazove pretjeranu brigu kod većine ljudi. Zbog toga još jednom navodim kako je sasvim prirodno da osjećate brigu za sebe i svoje bližnje. Svi je osjećamo.

Sa svim do sada napisanim, mogli biste zaključiti kako se briga „nalazi“ samo u našim glavama, no brojni su tjelesni simptomi koji ukazuju na pretjeranu brigu:

  •         napetost ili bolovi u mišićima
  •         nemir i nemogućnost opuštanja
  •         teškoće u koncentraciji
  •         poteškoće sa spavanjem
  •         ubrzano umaranje

Ako koji od ovih tjelesnih simptoma prepoznajete kod sebe, iskoristite niže navedene savjete kako biste lakše podnijeli cijelu situaciju oko epidemije. No, ako i ne osjećate simptome pretjerane brige, savjeti su korisni i za vas kako se simptomi ne bi pojavili. 🙂

Identificirajte je li vaša briga hipotetska ili briga oko stvarnog problema. Najbolji način za to jest da se pitate imate li kontrolu nad situacijom i možete li sada nešto napraviti da se problem riješi. Ako je odgovor na pitanje NE, tada je vaša briga hipotetska.

Uspostavite rutinu u vašemu danu – ustajte i liježite u isto vrijeme, jedite u ono vrijeme u koje uobičajeno jedete, izađite iz pidžame kao da idete na posao. 

Ograničite čitanje vijesti  na par puta dnevno sa službenih stranica kao što su stranice HZJZ-a ili koronavirus.hr. 

No, možda najvažnije od svega, pokušavajte održavati ravnotežu u svome životu. Psiholozi danas znaju da visoka životna dobrobit proizlazi iz usklađivanja potreba. Ljudi imaju urođene potrebe za postignućem, bliskosti te užitkom. Sve ove potrebe možete ispuniti u vlastitom domu. Pronađite aktivnosti koje vam daju osjećaj smisla – očistite kuću, naučite neku novu vještinu, platite račune preko interneta… svakakve su mogućnosti. Isto vrijedi za potrebe za bliskošću i uživanjem. Igrajte društvene igre s ostalim ukućanima, iskoristite mnoga kulturna događanja koja su preselila na internet, javite se preko aplikacije nekom prijatelju ili članu obitelji kojeg dugo niste čuli… Mogućnosti su stvarno nebrojene. 

I nikako ne zaboravite na redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i dovoljno sna. 

Ako vam ovo sve ipak teško pada ili nemate nekoga s kime biste podijelili vlastita razmišljanja i osjećaje, možete se javiti nama na mail kakosi@ffzg.hr. Mi smo tu da vas pitamo kako si?

 

Za više o ovoj temi pogledajte i naš video u suradnji sa srednja.hr: Kako preživjeti emocionalni rollercoaster?

 

Post Author: kako si?